O Opatiji

Pod patronatom Austro-Ugarske počinje intenzivan rast i razvoj Opatije. Prvi hotel (današnji hotel Kvarner) je sagrađen 1884.g., a usporedno se radi i na promoviranju novog kupališnog i klimatskog lječilišta, o kojem se piše kao o “austrijskoj Nici”. U to vrijeme nastaju i brojne luksuzne vile, ljetnikovci, hoteli, pansioni, sanatoriji, paviljoni, kupališta i parkovi, te obalni put od Voloskog i Opatije do Lovrana u dužini od 12 km.

Prvi je čari Opatije otkrio riječki patricij Iginio Scarpa, sagradivši ovdje 1844. godine svoj ljetnikovac koji je nazvao Villa Angiolina po svojoj preminuloj supruzi, čime je otvoren put razvoju turizma. To je bio tek početak.

Opatija je uskoro uz Nicu, Karlove Vare, Cannes i Biarritz postala jedno od najznačajnijih europskih mondenih lječilišta devetnaestog i prve polovice dvadesetog stoljeća.

Ovdje su boravili kraljevi i carevi, književnici, filozofi, pisci, pjesnici i glazbenici. Spomenimo cara Franju Josipa, cara Vilima II, rumunjsku kraljicu Elizabetu, poznatu kao pjesnikinju koja je svoje pjesme objavljivala pod pseudonimom Carmen Sylva, zatim caricu Sissi, pisce A. P. Čehova i Jamesa Joycea, plesačicu Isadoru Duncan, skladatelje Gustava Mahlera i Giacoma Puccinija.

Vidjeti i biti viđen - za to je trebalo doći u Opatiju.